Turistička manifestacija „Vinska kugla“

Description

Category Heritage
Ownership municipal
Type of protection Legally not protected
Present use Tourist event
Past use Tourist event
Create your quest

Kao mesto boema i Vinskog bala, gde skoro svaka kuća ima vinograd, sa klimom pogodnom za uzgoj vinove loze i nekada najuspešnijom Vinskom zadrugom u Jugoslaviji, Vlasotince se može smatrati gradom u kome postoji „kult vina“. ". Kao što sami Vlasotinci kažu, vino je njihova tradicija, oni uživaju u njemu, pišu pesme o njemu i većina domaćinstava drži „„ božje piće “u svojim podrumima. Iako ovo malo mesto na jugu Srbije možda sada nije udruženje vinogradarstva za mlade, vino se nekada izvozilo u Evropu i Aziju, a šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka više od polovine beogradskih ugostitelja snabdevano je dobrim vinima iz Zadruga Vlasotince. Prema starim Vlasotinčanima, ova čaršija je nekada bila puna boema, o kojima se i danas pričaju priče. U julu 1960. godine u Vlasotincu je prvi put održan Vinski bal. Turistička organizacija Vlasotinca podseća da su u to vreme posetioce na gvozdenom mostu preko Vlasine dočekale dve ogromne boce vina, dok su na „„ loptasti stadion “ušli kroz ogromno bure. Oni koji su želeli da prenoće u maloj kompaniji imali su na raspolaganju posebno uređene kabine u stilu koliba u vinogradima. Sedeli su pored reke Vlasine ili na travi u okolnim vinogradima, kolibama ili u letnjoj bašti „„ Vlasina ““. Početak Vinskog bala najavljen je protivgradnim raketama - kažu u Turističkoj organizaciji. Na ovom događaju je, pored najboljeg vinara i najsrećnijeg gosta, izabrana i Miss Vine Ball, koja bi, prema tradiciji, grožđe trebalo da kroči nogama, a prva boca vina napravljena od nje prodaje se na aukciji. Nekada se jedna flaša prodavala za 1.000 maraka, sjećaju se stariji Vlasotinci. Mnogi Vlasotinčani su u tursko vreme živeli od proizvodnje vina, a u susedstvu je bilo nekoliko vinarija. Tada su bili glavni dobavljači grožđa u leskovačkoj kotlini. Do 1985. godine na ovom području bila je prisutna „domaća“ vinova loza - plovdina, koja nije zahtevala mnogo brige, ali je ipak davala dobre prinose, a svako domaćinstvo je imalo plac ispod vinograda, dok su se mnogi intenzivno bavili vinogradarstvom - kaže Novica Tričković iz Zavičajnog muzeja u Vlasotincu. Kako objašnjava Tričković, vinska zadruga i vinogradarstvo u Vlasotincu i okolini doživeli su ekspanziju u periodu od 1960. do 1975. Sa preko 2.500 zadruga i svojim kapacitetom, Vinska zadruga u Vlasotincu u to vreme bila je jedna od najvećih zadruga u Jugoslaviji. I dok je u periodu prosperiteta u vlasotinačkim vinogradima pod vinogradima bilo 2.000 hektara, sada je na ovom području samo oko 250 hektara pod vinogradima.